kalavwanda ne nkanzu mbilamba (vestimenta)
nkanzu ne muteelu mbilamba
nkooci ne kalavwanda mbilamba
mupanu ne muteelu mbilamba
bisabaata ne mupanu
dyampa ne munyinyi byakudya
cilunga ncyakudya (batata)
makaze aa byakudya (armazem de alimentos)
makaze aa bilamba (roupas)
mukaji ne mulume mbiimane kumpala kwa makaze - o senhor e a senhora estao na frente da loja
mwena makaze - vendedora
bifulu bidi penyi? (chapeu-pl, onde)
mbyebi (aqui mesmo)
mukaji wavwadi cifulu - ela prova
mulume wavwadi cifulu
Masengu udi mwinshi mwa bulaalu - (esta debaixo da cama)
mwana udi penyi? (onde)
mwa Masengu udi utangila mwinshi mwa bulaalu
ah, mwana nyyeey (aqui esta)
Masengu wanyi mu cibambalu cikwabo (se esconder outra vez?)
mwana udi mwinshi mwa meesa
mwana wepi?
mwa Masengu udi utangila mwinshi mwa meesa
Masengu wayi mu cibambalu cikwabo
Masengu udi mwinshi mwa nkwasa
batuutanganyi ne kabwa (chocar-se repentinamente)
Masengo udi udila, nga nga
maamu wambudi mwana
pashiishe maamu udi usengeleela mwana
mwana wasanki - feliz
maamuwalaadiki mwana mu bulaalu - mae deita a criança na cama
Masengu mmulaale (dormir)
udi utwa mwanende mishiku mu cyadi - a mae da um beijo no peito da criança
mwana udi utwa mamwende mishiku - criança da um beijo a mae
maamu udi ne nzala
udi udya diyi
muntu munene udi ne nzala
nsongaalume, ntwadilaku lwosa ne munyinyi
mwena mudimu wateeki munyunyi ku meesa
mwena mudimu wateeki lwosa ku meesa (arroz)
munyinyi cyakudya (alimento)
lwosa cyakudya
dyampa cyakudya
kabwa kabwendi mu mashinyi aa bampulushi (-bwela, entrar)
mpulushi wamonu kapya kakwabo (novamente)
mpulushi udi wendesha mashinyi aa bampulushi (conduzir)
mpulushi ne mwana ne kwaba bapatuju mu mashinyi aa bampulushi (sair)
mwana udi abwela mu mashinyi aa bampulushi (entrar)
kabwa kadi kabanda mu mashinyi aa bampulushi
muteelu mmutambe bukese - (exceder)
mupaanyi walu ne muteelu mukwabo - o vendedor pega uma outra camisa
muteelu wamukambanyi - (tamanho certo...)
mupanu - calça
ndi nkebaku mupanu - eu procuro uma calça tambem.
mwena mudimu udi uteeka nsomo pa meesa - o garçon coloca o garfo na mesa.
mwena mudimu udi uteeka munyinyi pa mesa - o garçon serve a carne no prato
mwena mudimu udi uteeka cyayi pa meesa - (café)
taatu udi unwa cyayi - papai bebe o cafe
ntwadela kabidi cyayi - (o café acabou?)
mwena mudimu watwadu cyayi cikwabo - (o garçon busca mais cafe?)
mwena mudimu wateeki mukanda wa byakudya - o garçon traz o cardapio.
pashise mwena mudimu wateeki vela wa mayi pa meesa -
mwena mudimu wateeki diyi ne cyayi ku meesa.
ntwadila cyayi cikwabo - traga um outro café entao.
mwena mudiumu wateekedi maamu dikopo dya cyayi ku meesa - o garçon traz um copo com cafe para mamae e coloca sobre a mesa.
mayi adi munda mwa dikopo.
maamu udi umwa mayi - mamae toma agua
maamu udi udya dingeya mwinshi mwa muci - mamae come maça debaixo da arvore.
mwana udi umwa mayu mu njila - a criança toma agua na estrada.
taatu udi umwa cyayi mu nzubu - papai toma cafe em casa.
muci wa mukanda udi munda mwa vela - o lapis esta dentro do copo.
mayi adi munda mwa vela - a agua esta dentro do copo.
keela kadi pa dilongo - a faca esta sobre o copo.
kalavwanda kaa taatu - a gravata do papai.
Vocês lembram daquela lista divulgada pela BBC tempos atras com com as dez palavras mais dificeis de traduzir no mundo?
"Da BBC, em Londres
Uma lista compilada por uma empresa britânica com as opiniões de mil tradutores profissionais coloca a palavra "saudade", em Português, como a sétima mais difícil do mundo para se traduzir.
A relação da empresa Today Translations é encabeçada por uma palavra do idioma africano Tshiluba (ou ciluba), falando no sudoeste da República Democrática do Congo: "ilunga".
"Ilunga" significa "uma pessoa que está disposta a perdoar quaisquer maus-tratos pela primeira vez, a tolerar o mesmo pela segunda vez, mas nunca pela terceira vez".
Bem, essa era a matéria. Na epoca, perguntei pro meu professor sobre o que ele achava. "Besteira, ilunga significa isso (blahblahblah)..."
Infelizmente eu nao lembro o que significa, mas acho que era alguem que vem de determinada regiao. Isso tem um outro significado tambem, mas segundo ele mesmo, nao é nada demais. Alias, essa palavra aparece varias vezes nos meus livros.
Enfim, a lista me parece uma grande furada. Começando pelo proprio perfil dela.
Convenhamos que "saudade" tambem nao é dificil de traduzir. Ha equivalentes em varias outras linguas do leste europeu. Desculpa, tambem nao lembro quais...hehehe
Vou comer peixe pra reativar a memoria.
Dei uma busca na internet rapida e eu acho que ainda nao existe um dicionario ciluba-portugues.
Nao é engraçado?
Vou botar fé nessa ideia, to gostando da brincadeira. Ngai4:51 AM
cibakudi cidi pa meesa - a tigela esta sobre a mesa
diyi didi munda mwa cibakudi - o ovo esta dentro da tigela
diyi didi pa mutu paa cibakudi - o ovo esta sobre a tigela
dyampa didi pa mutu paa cibakudi - o pao esta sobre a tigela.
muteela wa taatu - a camisa do papai
diyi didi mwinshi mwa meesa - o ovo esta debaixo da mesa.
taatu udi mwinshi mwa muci - o papai esta sentado debaixo da arvore. Ngai4:42 AM
cyanza - mao
dici - orelha
dingeya - maça
diyi - ovo
dikopo - xicara
muci wa mukanda - lapis
mushipa - peixe
nkwasa - cadeira
nsongaalume - garoto
cyanza cya munganga - a mao do medico
dici dya nsongaakaji - orelha da garota
nsongaakaji udi udya munyinyi - a garota come a carne
munganga udi udya munyinyi - o medico come a carne
nsongaakaji udi udya dyampa - a garota come o pao
dyampa ne dingeya - pao e maça
dikopo dinene - xicara grande
meesa ne dingeya - mesa e maça
muci wa mukanda ne nzubu - lapis e casa Ngai2:41 PM